Tag Archives: Renaissance

Špoljarić on politics, patronage and intellectual culture at the Hungarian court

The volume 38 of Građa za povijest književnosti hrvatske (Materials for Croatian literary history), published by the Croatian Academy of Sciences and Arts, appeared recently. The long-awaited volume presents an impressive selection of writings by past Croatian authors in Latin, Italian, Croatian, and German (including Croatian translations and paraphrases from Italian and Latin); most of the texts are edited from manuscripts, and appear in critical editions. The earliest work in this volume is the Navicula Petri, a short theological treatise composed during summer of 1463 by Nicholas bishop of Modruš, and edited by our own Croatica et Tyrolensia postdoc, Luka Špoljarić. For the blog, Luka has provided a summary of his contribution.

Remains of the city of Modruš on a drawing from the 17th century.
Remains of the city of Modruš on a drawing from the 17th century.

Politics, Patronage and Intellectual Culture at the Hungarian Court in the First Years of Matthias Corvinus’ Reign: Nicholas of Modruš and Peter’s Barge (Study, Critical Edition and Translation)

The article presents a new critical edition accompanied by a facing Croatian translation of Peter’s Barge (Navicula Petri), a theological treatise on the problem of physical evil composed by Nicholas bishop of Modruš (ca. 1425–1480). Nicholas was a Croatian Renaissance prelate who enjoyed close contacts with the court of the Hungarian king Matthias Corvinus (1458–1490) before embarking on a successful career at the papal Curia. The edition is based on the sole extant witness of the text, preserved as part of a fifteenth-century miscellany located in the Archive of the Croatian Academy of Sciences and Arts (AHAZU) under shelfmark II.b.3. Two earlier editions of the work (Veličan 1999; Hrkać 2006) are not only marred by errors in transcription, but have moreover failed to recognize two major scribal errors and have thus included not the end of Peter’s Barge but the end of Leonardo Bruni’s Short Oration before Pope Martin V, the work which follows in the manuscript. The critical edition presented here corrects the transcription errors of previous editions, includes for the first time the ending of the work which can be found two folios further in the manuscript, and establishes the original sequence of
this final portion of the text.

Continue reading Špoljarić on politics, patronage and intellectual culture at the Hungarian court

RSA Berlin 2015: Špoljarić o renesansnim kanalima informiranja

I drugi suradnik projekta Croatica et Tyrolensia priredio je kratak prikaz svojeg izlaganja na godišnjem skupu Američkog društva za renesansu u Berlinu 2015. Postdoktorand Luka Špoljarić s Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o privatnim kanalima informiranja u renesansnom Rimu, na primjeru pisama Francesca Maturanzija iz 1473. i 1474, s vijestima o tijeku sukoba s Osmanlijama (The Ottoman Wars and Personal Information Networks in Renaissance Rome: Francesco Maturanzio’s Letters from Rhodes, 1473-74).

OttomanJanissariesAndDefendingKnightsOfStJohnSiegeOfRhodes1522” by w:Fethullah Çelebi Arifi (historian, poet and painter) and/or w:Matrakçı Nasuh (painter of landscape) and/or other painters at the court of Sultan Suleiman the Magnificent – Süleymanname MS. H. 1517, f. 149a, Topkapi Lib. Istambul; scanned from reproduction in “A story of history” by Arnold Toynbee. Licensed under Public Domain via Wikimedia Commons.

Izlaganje, zamišljeno kao studija slučaja iz područja istraživanja projekta Croatica et Tyrolensia, održano je 27. ožujka 2015. na Sveučilištu Humboldt u Berlinu, u sklopu 61. godišnje konferencije Američkog renesansnog društva (Renaissance Society of America), na sesiji posvećenoj kolanju vijesti u renesansnom Rimu (News between Manuscript and Print in Renaissance Rome). Predsjedavala je prof. Jill Kraye s Instituta Warburg u Londonu, a slušalo je dvadesetak ljudi, uglavnom specijalista iz područja novolatinske filologije i povijesti renesansnog Rima. Na sesiji je izlagala i prof. Margaret Meserve sa Sveučilišta Notre Dame o žanru govora in obedientia koje su pred papama držali poslanici raznih europskih država.

Dok je izlaganje Meserve bilo posvećeno jednom primjeru službenog kanala kojim su informacije stizale u renesansni Rim, moje je izlaganje govorilo o jednom primjeru privatnog kanala: o pismima koje je perugianski humanist Francesco Maturanzio slao s otoka Roda u Rim hrvatskom biskupu i intelektualcu, te svome zaštitniku, Nikoli Modruškom, u vrijeme dok se osmanski sultan Mehmed II spremao za završni obračun s važnim kršćanskim saveznikom na istoku, vladarom turkmenskih Aqquyunlu plemena, Uzun Hasanom.

Upozorio sam na ta, dosad neobjavljena i široj znanstvenoj zajednici nepoznata, pisma želeći analizirati kako njihov sadržaj tako i način na koji je Maturanzio skupljao i humanistički oblikovao informacije na Rodu i slao ih dalje u Rim, ali obraćajući i pozornost na adresata pisama, Nikolu Modruškog. Naime, i Maturanzijeva pisma i drugi povijesni izvori potiču na promišljanje uloge biskupa Nikola u transmisiji informacija o Osmanlijama na papinskoj kuriji.

Analizom Maturanzijevih pisma Modruškom predstavljene su i istraživačke metode i ciljevi projekta Croatica et Tyrolensia, koji se bavi i rekonstrukcijom i analizom intelektualnih mreža hrvatskih humanista.

Rad na temelju ovoga izlaganja, koji će u prilogu sadržavati i izdanja pisama (koja će biti uključena i u zbirku CroALa), na engleskom jeziku, i bit će ponuđen na objavljivanje relevantnom međunarodnom časopisu koji se bavi poviješću renesanse.

Stepanić i Georgius Huszthi u Berlinu

Suradnici projekta Croatica et Tyrolensia sudjelovali su na godišnjem kongresu Američkog društva za renesansu (Berlin, Sveučilište Humboldt, 26.-28. 3. 2015). Kolegica Gorana Stepanić napisala je za blog kratak osvrt.

(José Jiménez Aranda, Robinja na prodaju, 1892)

 

Godišnja skupština Američkog društva za renesansu (Renaissance Society of America) skup je duge tradicije, sjajne reputacije i izuzetno velikih brojaka. Konferencije obuhvaćaju panele s referatima, plenarna predavanja renomiranih stručnjaka, posebne kulturne priredbe i izložbe knjiga renomiranih svjetskih izdavača s područja ranonovovjekovne humanistike. Održavaju se uglavnom u Sjedinjenim Državama, no svake pete godine organizacija priređuje kongres na Starom kontinentu.

I ovogodišnja je berlinska konferencija, šezdeset prva u nizu, nastavila s tradicijom velikog broja sudionika. U historijskim zgradama starog i prestižnog berlinskog Humboldtova sveučilišta u tri je dana održalo preko 2700 referata. Svjetski stručnjaci za najrazličitije aspekte – poprilično široko shvaćene – renesanse izlagali su rezultate istraživanja u sklopu 894 tematski organizirana panela, koji su se paralelno izvodili u desecima sveučilišnih dvorana u pet dnevnih sesija.

Na berlinskoj je konferenciji sudjelovalo i dvoje suradnika projekta Croatica et Tyrolensia: Luka Špoljarić, poslijedoktorand na projektu i fellow na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakuteta u Zagrebu te mea parvitas, Gorana Stepanić, docentica na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Naslov je mojeg izlaganja bio Georgius Huszthi and the Muslim Other: Expressing Identities in a Sixteenth-Century Latin Ottoman Captivity Report. Pokazala sam kako se u latinskim memoarima prema turskom i muslimanskom svijetu određuje jedan manje poznat humanist s područja današnje sjeverne Hrvatske, Georgius Huszthi (poznatiji kao Juraj Hus). U tursko je ropstvo Huszthi odveden 1532, te je u Osmanskom Carstvu proveo desetak godina.

Tema je američkim domaćinima bila izuzetno zanimljiva i odlično se uklopila u panel o odnosu prema Drugome u tekstu, koji je organizirala doktorandica s Kalifornijskog sveučilište Berkeley, Elisabeth Ashcroft Terry, posebno zainteresirana za paralelan fenomen, odnos ranonovovjekovne španjolske književnosti prema maurskom stanovništvu.

Ostali referati panela, o tretmanu muslimana i židova u propovjedima njemačkog franjevca J. Wilda (Paul Strauss, University of Nebraska-Lincoln) te o demonima u renesansi (Justine Walden, Yale University) upotpunili su sliku o tretmanu dijaboliziranog protivnika u ranonovovjekovnoj tekstualnoj propagandi.