Suradnici projekta Croatica et Tyrolensia sudjelovali su na godišnjem kongresu Američkog društva za renesansu (Berlin, Sveučilište Humboldt, 26.-28. 3. 2015). Kolegica Gorana Stepanić napisala je za blog kratak osvrt.

(José Jiménez Aranda, Robinja na prodaju, 1892)
Godišnja skupština Američkog društva za renesansu (Renaissance Society of America) skup je duge tradicije, sjajne reputacije i izuzetno velikih brojaka. Konferencije obuhvaćaju panele s referatima, plenarna predavanja renomiranih stručnjaka, posebne kulturne priredbe i izložbe knjiga renomiranih svjetskih izdavača s područja ranonovovjekovne humanistike. Održavaju se uglavnom u Sjedinjenim Državama, no svake pete godine organizacija priređuje kongres na Starom kontinentu.
I ovogodišnja je berlinska konferencija, šezdeset prva u nizu, nastavila s tradicijom velikog broja sudionika. U historijskim zgradama starog i prestižnog berlinskog Humboldtova sveučilišta u tri je dana održalo preko 2700 referata. Svjetski stručnjaci za najrazličitije aspekte – poprilično široko shvaćene – renesanse izlagali su rezultate istraživanja u sklopu 894 tematski organizirana panela, koji su se paralelno izvodili u desecima sveučilišnih dvorana u pet dnevnih sesija.
Na berlinskoj je konferenciji sudjelovalo i dvoje suradnika projekta Croatica et Tyrolensia: Luka Špoljarić, poslijedoktorand na projektu i fellow na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakuteta u Zagrebu te mea parvitas, Gorana Stepanić, docentica na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Naslov je mojeg izlaganja bio Georgius Huszthi and the Muslim Other: Expressing Identities in a Sixteenth-Century Latin Ottoman Captivity Report. Pokazala sam kako se u latinskim memoarima prema turskom i muslimanskom svijetu određuje jedan manje poznat humanist s područja današnje sjeverne Hrvatske, Georgius Huszthi (poznatiji kao Juraj Hus). U tursko je ropstvo Huszthi odveden 1532, te je u Osmanskom Carstvu proveo desetak godina.
Tema je američkim domaćinima bila izuzetno zanimljiva i odlično se uklopila u panel o odnosu prema Drugome u tekstu, koji je organizirala doktorandica s Kalifornijskog sveučilište Berkeley, Elisabeth Ashcroft Terry, posebno zainteresirana za paralelan fenomen, odnos ranonovovjekovne španjolske književnosti prema maurskom stanovništvu.
Ostali referati panela, o tretmanu muslimana i židova u propovjedima njemačkog franjevca J. Wilda (Paul Strauss, University of Nebraska-Lincoln) te o demonima u renesansi (Justine Walden, Yale University) upotpunili su sliku o tretmanu dijaboliziranog protivnika u ranonovovjekovnoj tekstualnoj propagandi.