Category Archives: LatTy

Technical note: installing PhiloLogic 4 on localhost

PhiloLogic, developed by the ARTFL Project and the Digital Library Development Center at the University of Chicago, is an excellent system for serving and querying XML texts. CroALa and LatTy are currently deployed using PhiloLogic 3, but version 4 is almost ready to be published; try it out on Github (github.com/ARTFL-Project/PhiloLogic4).

Some notes on how we tried — and, thanks to PhiloLogic 4 developers, also succeeded — to get PhiloLogic 4 working and serving Croatian Latin texts on a local machine (localhost in computer networking parlance) are published on the Croatica et Tyrolensia wiki: solr.ffzg.hr/dokuwiki/doku.php/z:philologic4.

Philologia Latina

CroALa i CroTyr na festivalu (digitalizacije)

Željka Salopek, voditeljica stručne zbirke klasične filologije u Knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suradnica projekta Croatica et Tyrolensia, predstavila je naš projekt na Petom festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata i objavljuje o tome kratak izvještaj.

Salopek izlaganje

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 20. do 21. ožujka 2015. održan je jubilarni, 5. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata. Ovogodišnja su izlaganja bila iz područja digitalne humanistike, autorskog prava, korištenja digitalne kulturne baštine i digitalizacije specifičnih vrsta građe.

Naglašene su promjene koje digitalna građa unosi u istraživanja u humanistici te mogućnost interdisciplinarne suradnje u digitalizacijskim projektima. Upozoreno je na važnost kvalitetnog menadžmenta tih projekata. Iskustva gotovih digitalizacijskih projekata pokazala su koliko je digitalizacija danas važna u očuvanju i predstavljanju kulturne i znanstvene baštine.

Tema drugog dana festivala bila su autorska prava i prava korisnika u digitalnom okruženju. Rasprave te brojna pitanja nakon izlaganja istakla su potrebu za boljim smjernicama za primjenu i zaštitu ovih prava.

U izlaganju pod naslovom Pet godina zbirke Croatiae auctores Latini i prva godina projekta Croatica et Tyrolensia sudionike smo bolje upoznali s rastućom zbirkom CroALa (koja već broji 451 tekst 194 autora) te predstavili prve bibliografske i tekstualne rezultate projekta. Prikazali smo i tehnološku pozadinu zbirke te proces nastanka, označavanja i objave digitalnih tekstova. (Prezentaciju s izlaganja moguće je naći na stranicama festivala [PDF].)

CroALa se već šestu godinu upotpunjuje digitalnim izdanjima djela hrvatskih latinista nastalim u sklopu raznih domaćih i međunarodnih projekata. Već šestu godinu služi kao referentno mjesto i istraživački alat znanstvenicima koji se u svom radu koriste tim tekstovima. Osim toga, ima i njen velik potencijal u učenju latinskog jezika.

Continue reading CroALa i CroTyr na festivalu (digitalizacije)

Miscere quadrata rotundis

Can we compare two sets of neo-Latin texts? An experiment is underway. In our case, the sets are very unequal, and deliberately so: Croatiae auctores Latini (CroALa) has over 450 documents, and Latinitas Tyrolensis (LatTy) just 18 so far. There is now a page with a comparison of authors: about 190 in CroALa (of 1471 currently in our database), 12 (of 2377) in LatTy. There are also some telling charts about how the canon of Croatian Latin writers relates to the actual numbers of these writers over time.

But even more interesting than the numbers is the realization that there are several hidden categories of authors (and authorship) in our collections. It is easy to speak about “authors” when we do history of literature, but the term is not very precise. A literary corpus necessarily includes the anonymous, listed as one group though there were many people who did not sign their names on texts they wrote. There are also documents (and books, and manuscripts) containing many texts by many authors (the varii). There are texts written by people who were most definitely not – in case of CroALa – of Croatian origin (alieni): they were guests, immigrants, or simply living at the time when the notion of “national identity” fit only very roughly with what we today consider as such. Finally, there are texts by authors about whom we don’t know much except their names (the ignoti). All of them are “authors” – but how to count them?

The page linked above is produced by the BaseX RESTXQ and XQuery scripts, querying data in four of our databases: the Croatian texts, the Tyrolean texts, a Croatian neo-Latin prosopography, a Tyrolean prosopography of the same.