Category Archives: Actualités / News

Papers connected with Croatia in the IANLS 2015 Vienna conference

Source:

From the rich programme of the IANLS 2015 conference we have culled abstracts of twelve papers connected with Croatia, or neighbouring regions. Members of the Croatica et Tyrolensia project are strongly represented.

Dominik Bartsch, Lonely walk at Schönbrunn, Vienna  View from Neptune's fountain to Schönbrunn Castle, Vienna.
Dominik Bartsch,
Lonely walk at Schönbrunn, Vienna
View from Neptune’s fountain to Schönbrunn Castle, Vienna.

Continue reading Papers connected with Croatia in the IANLS 2015 Vienna conference

Index personarum in CroALaBib

The bibliography branch of the Croatica et Tyrolensia project collects data on people and works connected with Croatian Latin. Following recommendations from the Cookbook of the SNAP:DRGN project, we have started putting our digital data online in a slightly more usable form (currently it exists in an XML database). The SNAP:DRGN Cookbook says:

The first task is to put your prosopography online, with stable URIs for as many entities as you can identify (person, name, source etc.). You need to be able to point (…) and reliably/persistently find (…) your record. This may be no more than an HTML page intended for human consumption.

For CroALaBib persons, this is now possible through the Index personarum on croala.ffzg.unizg.hr. Now the URL croala.ffzg.unizg.hr/basex/persona/jamometicd1e720 leads to data we have collected on Andrija Jamometić. The links and pages were created with a BaseX XML database instance, using the Bootstrap HTML framework.

Among the 1468 persons listed, there are some Italians and some other authors (e. g. Aristotle). They are included either because they were the audience of Croatian authors, or Croatian writers translated their works. Additions to the CroALaBib prosopography are expected soon — we will publish a list of persons involved with the Latin school drama.

A handwritten prosopography, Berkeley.

CroALa i CroTyr na festivalu (digitalizacije)

Željka Salopek, voditeljica stručne zbirke klasične filologije u Knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suradnica projekta Croatica et Tyrolensia, predstavila je naš projekt na Petom festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata i objavljuje o tome kratak izvještaj.

Salopek izlaganje

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 20. do 21. ožujka 2015. održan je jubilarni, 5. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata. Ovogodišnja su izlaganja bila iz područja digitalne humanistike, autorskog prava, korištenja digitalne kulturne baštine i digitalizacije specifičnih vrsta građe.

Naglašene su promjene koje digitalna građa unosi u istraživanja u humanistici te mogućnost interdisciplinarne suradnje u digitalizacijskim projektima. Upozoreno je na važnost kvalitetnog menadžmenta tih projekata. Iskustva gotovih digitalizacijskih projekata pokazala su koliko je digitalizacija danas važna u očuvanju i predstavljanju kulturne i znanstvene baštine.

Tema drugog dana festivala bila su autorska prava i prava korisnika u digitalnom okruženju. Rasprave te brojna pitanja nakon izlaganja istakla su potrebu za boljim smjernicama za primjenu i zaštitu ovih prava.

U izlaganju pod naslovom Pet godina zbirke Croatiae auctores Latini i prva godina projekta Croatica et Tyrolensia sudionike smo bolje upoznali s rastućom zbirkom CroALa (koja već broji 451 tekst 194 autora) te predstavili prve bibliografske i tekstualne rezultate projekta. Prikazali smo i tehnološku pozadinu zbirke te proces nastanka, označavanja i objave digitalnih tekstova. (Prezentaciju s izlaganja moguće je naći na stranicama festivala [PDF].)

CroALa se već šestu godinu upotpunjuje digitalnim izdanjima djela hrvatskih latinista nastalim u sklopu raznih domaćih i međunarodnih projekata. Već šestu godinu služi kao referentno mjesto i istraživački alat znanstvenicima koji se u svom radu koriste tim tekstovima. Osim toga, ima i njen velik potencijal u učenju latinskog jezika.

Continue reading CroALa i CroTyr na festivalu (digitalizacije)

Croatica et Tyrolensia and the Colloquium Marulianum XXV (Split, 19-23 Apr 2015)

One of the central scholarly activities of Croatica et Tyrolensia is inviting researchers of Croatian and Tyrolean neo-Latin literature to think about similarities and differences between the two corpora. To this end, twelve Croatian and Austrian authors have prepared position papers which will be discussed in a few days, at a two-day Croatica et Tyrolensia conference in Split. The conference follows immediately after the traditional Colloquium Marulianum, a yearly gathering of scholars interested in Croatian (especially Dalmatian) Renaissance, organised by the Split Literary Circle and its Marulianum center.

The Colloquium Marulianum XXV will take place in Split, on 19-21 April 2015, while the Croatica et Tyrolensia conference is scheduled for 22-23 April; remember that 22 April 1501 is the date of Marulić’s dedicatory letter in his epic in Croatian, Judita, and (because of that) the memorial Croatian Book Day.

Program of both conferences is available as a PDF booklet here.

RSA Berlin 2015: Špoljarić o renesansnim kanalima informiranja

I drugi suradnik projekta Croatica et Tyrolensia priredio je kratak prikaz svojeg izlaganja na godišnjem skupu Američkog društva za renesansu u Berlinu 2015. Postdoktorand Luka Špoljarić s Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o privatnim kanalima informiranja u renesansnom Rimu, na primjeru pisama Francesca Maturanzija iz 1473. i 1474, s vijestima o tijeku sukoba s Osmanlijama (The Ottoman Wars and Personal Information Networks in Renaissance Rome: Francesco Maturanzio’s Letters from Rhodes, 1473-74).

OttomanJanissariesAndDefendingKnightsOfStJohnSiegeOfRhodes1522” by w:Fethullah Çelebi Arifi (historian, poet and painter) and/or w:Matrakçı Nasuh (painter of landscape) and/or other painters at the court of Sultan Suleiman the Magnificent – Süleymanname MS. H. 1517, f. 149a, Topkapi Lib. Istambul; scanned from reproduction in “A story of history” by Arnold Toynbee. Licensed under Public Domain via Wikimedia Commons.

Izlaganje, zamišljeno kao studija slučaja iz područja istraživanja projekta Croatica et Tyrolensia, održano je 27. ožujka 2015. na Sveučilištu Humboldt u Berlinu, u sklopu 61. godišnje konferencije Američkog renesansnog društva (Renaissance Society of America), na sesiji posvećenoj kolanju vijesti u renesansnom Rimu (News between Manuscript and Print in Renaissance Rome). Predsjedavala je prof. Jill Kraye s Instituta Warburg u Londonu, a slušalo je dvadesetak ljudi, uglavnom specijalista iz područja novolatinske filologije i povijesti renesansnog Rima. Na sesiji je izlagala i prof. Margaret Meserve sa Sveučilišta Notre Dame o žanru govora in obedientia koje su pred papama držali poslanici raznih europskih država.

Dok je izlaganje Meserve bilo posvećeno jednom primjeru službenog kanala kojim su informacije stizale u renesansni Rim, moje je izlaganje govorilo o jednom primjeru privatnog kanala: o pismima koje je perugianski humanist Francesco Maturanzio slao s otoka Roda u Rim hrvatskom biskupu i intelektualcu, te svome zaštitniku, Nikoli Modruškom, u vrijeme dok se osmanski sultan Mehmed II spremao za završni obračun s važnim kršćanskim saveznikom na istoku, vladarom turkmenskih Aqquyunlu plemena, Uzun Hasanom.

Upozorio sam na ta, dosad neobjavljena i široj znanstvenoj zajednici nepoznata, pisma želeći analizirati kako njihov sadržaj tako i način na koji je Maturanzio skupljao i humanistički oblikovao informacije na Rodu i slao ih dalje u Rim, ali obraćajući i pozornost na adresata pisama, Nikolu Modruškog. Naime, i Maturanzijeva pisma i drugi povijesni izvori potiču na promišljanje uloge biskupa Nikola u transmisiji informacija o Osmanlijama na papinskoj kuriji.

Analizom Maturanzijevih pisma Modruškom predstavljene su i istraživačke metode i ciljevi projekta Croatica et Tyrolensia, koji se bavi i rekonstrukcijom i analizom intelektualnih mreža hrvatskih humanista.

Rad na temelju ovoga izlaganja, koji će u prilogu sadržavati i izdanja pisama (koja će biti uključena i u zbirku CroALa), na engleskom jeziku, i bit će ponuđen na objavljivanje relevantnom međunarodnom časopisu koji se bavi poviješću renesanse.

Stepanić i Georgius Huszthi u Berlinu

Suradnici projekta Croatica et Tyrolensia sudjelovali su na godišnjem kongresu Američkog društva za renesansu (Berlin, Sveučilište Humboldt, 26.-28. 3. 2015). Kolegica Gorana Stepanić napisala je za blog kratak osvrt.

(José Jiménez Aranda, Robinja na prodaju, 1892)

 

Godišnja skupština Američkog društva za renesansu (Renaissance Society of America) skup je duge tradicije, sjajne reputacije i izuzetno velikih brojaka. Konferencije obuhvaćaju panele s referatima, plenarna predavanja renomiranih stručnjaka, posebne kulturne priredbe i izložbe knjiga renomiranih svjetskih izdavača s područja ranonovovjekovne humanistike. Održavaju se uglavnom u Sjedinjenim Državama, no svake pete godine organizacija priređuje kongres na Starom kontinentu.

I ovogodišnja je berlinska konferencija, šezdeset prva u nizu, nastavila s tradicijom velikog broja sudionika. U historijskim zgradama starog i prestižnog berlinskog Humboldtova sveučilišta u tri je dana održalo preko 2700 referata. Svjetski stručnjaci za najrazličitije aspekte – poprilično široko shvaćene – renesanse izlagali su rezultate istraživanja u sklopu 894 tematski organizirana panela, koji su se paralelno izvodili u desecima sveučilišnih dvorana u pet dnevnih sesija.

Na berlinskoj je konferenciji sudjelovalo i dvoje suradnika projekta Croatica et Tyrolensia: Luka Špoljarić, poslijedoktorand na projektu i fellow na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakuteta u Zagrebu te mea parvitas, Gorana Stepanić, docentica na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Naslov je mojeg izlaganja bio Georgius Huszthi and the Muslim Other: Expressing Identities in a Sixteenth-Century Latin Ottoman Captivity Report. Pokazala sam kako se u latinskim memoarima prema turskom i muslimanskom svijetu određuje jedan manje poznat humanist s područja današnje sjeverne Hrvatske, Georgius Huszthi (poznatiji kao Juraj Hus). U tursko je ropstvo Huszthi odveden 1532, te je u Osmanskom Carstvu proveo desetak godina.

Tema je američkim domaćinima bila izuzetno zanimljiva i odlično se uklopila u panel o odnosu prema Drugome u tekstu, koji je organizirala doktorandica s Kalifornijskog sveučilište Berkeley, Elisabeth Ashcroft Terry, posebno zainteresirana za paralelan fenomen, odnos ranonovovjekovne španjolske književnosti prema maurskom stanovništvu.

Ostali referati panela, o tretmanu muslimana i židova u propovjedima njemačkog franjevca J. Wilda (Paul Strauss, University of Nebraska-Lincoln) te o demonima u renesansi (Justine Walden, Yale University) upotpunili su sliku o tretmanu dijaboliziranog protivnika u ranonovovjekovnoj tekstualnoj propagandi.

 

CroALa, a Christmas edition

A new edition of Croatiae auctores Latini is available. At the moment, the collection contains 451 documents and almost 5.5 million words (5,452,609 to be exact). Moreover, we have a new server (croala.ffzg.unizg.hr), a new landing page, and search pages which are in the process of redesign. Though the process of moving home is not quite complete yet, the new site is functional.

CroALa also includes few more texts, among them Mors Smail-agae Čengić, Ivan Baković’s 1957 Latin translation of the poem by Ivan Mažuranić, two works on Turks from 1545 by Bartul Đurđević / Bartolomej Georgijevic, and a 1864 translation of the death of Ugolino from Dante’s Inferno by Vlaho Getaldić.

downloads-bg

Auctores per saecula

Quot auctores Croati, nobis noti et a nobis annotati, Latine scripserint oratione soluta, quot autem scripserint versus, inveniri potest (ope programmatum XQuery et BaseX) in pagina sequenti: croalabib-gen-saec.

How many Croatian authors wrote Latin prose, how many wrote verse? The answer, at least for those annotated in our database, can be found (via XQuery and BaseX XML database) on the following page: croalabib-gen-saec.

Razmilović, a Latin elegy
Beginning of an elegy written and transcribed by Bonaventura Razmilović, Split, c. 1650.