Croatica et Tyrolensia and the Colloquium Marulianum XXV (Split, 19-23 Apr 2015)

One of the central scholarly activities of Croatica et Tyrolensia is inviting researchers of Croatian and Tyrolean neo-Latin literature to think about similarities and differences between the two corpora. To this end, twelve Croatian and Austrian authors have prepared position papers which will be discussed in a few days, at a two-day Croatica et Tyrolensia conference in Split. The conference follows immediately after the traditional Colloquium Marulianum, a yearly gathering of scholars interested in Croatian (especially Dalmatian) Renaissance, organised by the Split Literary Circle and its Marulianum center.

The Colloquium Marulianum XXV will take place in Split, on 19-21 April 2015, while the Croatica et Tyrolensia conference is scheduled for 22-23 April; remember that 22 April 1501 is the date of Marulić’s dedicatory letter in his epic in Croatian, Judita, and (because of that) the memorial Croatian Book Day.

Program of both conferences is available as a PDF booklet here.

RSA Berlin 2015: Špoljarić o renesansnim kanalima informiranja

I drugi suradnik projekta Croatica et Tyrolensia priredio je kratak prikaz svojeg izlaganja na godišnjem skupu Američkog društva za renesansu u Berlinu 2015. Postdoktorand Luka Špoljarić s Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o privatnim kanalima informiranja u renesansnom Rimu, na primjeru pisama Francesca Maturanzija iz 1473. i 1474, s vijestima o tijeku sukoba s Osmanlijama (The Ottoman Wars and Personal Information Networks in Renaissance Rome: Francesco Maturanzio’s Letters from Rhodes, 1473-74).

OttomanJanissariesAndDefendingKnightsOfStJohnSiegeOfRhodes1522” by w:Fethullah Çelebi Arifi (historian, poet and painter) and/or w:Matrakçı Nasuh (painter of landscape) and/or other painters at the court of Sultan Suleiman the Magnificent – Süleymanname MS. H. 1517, f. 149a, Topkapi Lib. Istambul; scanned from reproduction in “A story of history” by Arnold Toynbee. Licensed under Public Domain via Wikimedia Commons.

Izlaganje, zamišljeno kao studija slučaja iz područja istraživanja projekta Croatica et Tyrolensia, održano je 27. ožujka 2015. na Sveučilištu Humboldt u Berlinu, u sklopu 61. godišnje konferencije Američkog renesansnog društva (Renaissance Society of America), na sesiji posvećenoj kolanju vijesti u renesansnom Rimu (News between Manuscript and Print in Renaissance Rome). Predsjedavala je prof. Jill Kraye s Instituta Warburg u Londonu, a slušalo je dvadesetak ljudi, uglavnom specijalista iz područja novolatinske filologije i povijesti renesansnog Rima. Na sesiji je izlagala i prof. Margaret Meserve sa Sveučilišta Notre Dame o žanru govora in obedientia koje su pred papama držali poslanici raznih europskih država.

Dok je izlaganje Meserve bilo posvećeno jednom primjeru službenog kanala kojim su informacije stizale u renesansni Rim, moje je izlaganje govorilo o jednom primjeru privatnog kanala: o pismima koje je perugianski humanist Francesco Maturanzio slao s otoka Roda u Rim hrvatskom biskupu i intelektualcu, te svome zaštitniku, Nikoli Modruškom, u vrijeme dok se osmanski sultan Mehmed II spremao za završni obračun s važnim kršćanskim saveznikom na istoku, vladarom turkmenskih Aqquyunlu plemena, Uzun Hasanom.

Upozorio sam na ta, dosad neobjavljena i široj znanstvenoj zajednici nepoznata, pisma želeći analizirati kako njihov sadržaj tako i način na koji je Maturanzio skupljao i humanistički oblikovao informacije na Rodu i slao ih dalje u Rim, ali obraćajući i pozornost na adresata pisama, Nikolu Modruškog. Naime, i Maturanzijeva pisma i drugi povijesni izvori potiču na promišljanje uloge biskupa Nikola u transmisiji informacija o Osmanlijama na papinskoj kuriji.

Analizom Maturanzijevih pisma Modruškom predstavljene su i istraživačke metode i ciljevi projekta Croatica et Tyrolensia, koji se bavi i rekonstrukcijom i analizom intelektualnih mreža hrvatskih humanista.

Rad na temelju ovoga izlaganja, koji će u prilogu sadržavati i izdanja pisama (koja će biti uključena i u zbirku CroALa), na engleskom jeziku, i bit će ponuđen na objavljivanje relevantnom međunarodnom časopisu koji se bavi poviješću renesanse.

Stepanić i Georgius Huszthi u Berlinu

Suradnici projekta Croatica et Tyrolensia sudjelovali su na godišnjem kongresu Američkog društva za renesansu (Berlin, Sveučilište Humboldt, 26.-28. 3. 2015). Kolegica Gorana Stepanić napisala je za blog kratak osvrt.

(José Jiménez Aranda, Robinja na prodaju, 1892)

 

Godišnja skupština Američkog društva za renesansu (Renaissance Society of America) skup je duge tradicije, sjajne reputacije i izuzetno velikih brojaka. Konferencije obuhvaćaju panele s referatima, plenarna predavanja renomiranih stručnjaka, posebne kulturne priredbe i izložbe knjiga renomiranih svjetskih izdavača s područja ranonovovjekovne humanistike. Održavaju se uglavnom u Sjedinjenim Državama, no svake pete godine organizacija priređuje kongres na Starom kontinentu.

I ovogodišnja je berlinska konferencija, šezdeset prva u nizu, nastavila s tradicijom velikog broja sudionika. U historijskim zgradama starog i prestižnog berlinskog Humboldtova sveučilišta u tri je dana održalo preko 2700 referata. Svjetski stručnjaci za najrazličitije aspekte – poprilično široko shvaćene – renesanse izlagali su rezultate istraživanja u sklopu 894 tematski organizirana panela, koji su se paralelno izvodili u desecima sveučilišnih dvorana u pet dnevnih sesija.

Na berlinskoj je konferenciji sudjelovalo i dvoje suradnika projekta Croatica et Tyrolensia: Luka Špoljarić, poslijedoktorand na projektu i fellow na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakuteta u Zagrebu te mea parvitas, Gorana Stepanić, docentica na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Naslov je mojeg izlaganja bio Georgius Huszthi and the Muslim Other: Expressing Identities in a Sixteenth-Century Latin Ottoman Captivity Report. Pokazala sam kako se u latinskim memoarima prema turskom i muslimanskom svijetu određuje jedan manje poznat humanist s područja današnje sjeverne Hrvatske, Georgius Huszthi (poznatiji kao Juraj Hus). U tursko je ropstvo Huszthi odveden 1532, te je u Osmanskom Carstvu proveo desetak godina.

Tema je američkim domaćinima bila izuzetno zanimljiva i odlično se uklopila u panel o odnosu prema Drugome u tekstu, koji je organizirala doktorandica s Kalifornijskog sveučilište Berkeley, Elisabeth Ashcroft Terry, posebno zainteresirana za paralelan fenomen, odnos ranonovovjekovne španjolske književnosti prema maurskom stanovništvu.

Ostali referati panela, o tretmanu muslimana i židova u propovjedima njemačkog franjevca J. Wilda (Paul Strauss, University of Nebraska-Lincoln) te o demonima u renesansi (Justine Walden, Yale University) upotpunili su sliku o tretmanu dijaboliziranog protivnika u ranonovovjekovnoj tekstualnoj propagandi.

 

Miscere quadrata rotundis

Can we compare two sets of neo-Latin texts? An experiment is underway. In our case, the sets are very unequal, and deliberately so: Croatiae auctores Latini (CroALa) has over 450 documents, and Latinitas Tyrolensis (LatTy) just 18 so far. There is now a page with a comparison of authors: about 190 in CroALa (of 1471 currently in our database), 12 (of 2377) in LatTy. There are also some telling charts about how the canon of Croatian Latin writers relates to the actual numbers of these writers over time.

But even more interesting than the numbers is the realization that there are several hidden categories of authors (and authorship) in our collections. It is easy to speak about “authors” when we do history of literature, but the term is not very precise. A literary corpus necessarily includes the anonymous, listed as one group though there were many people who did not sign their names on texts they wrote. There are also documents (and books, and manuscripts) containing many texts by many authors (the varii). There are texts written by people who were most definitely not – in case of CroALa – of Croatian origin (alieni): they were guests, immigrants, or simply living at the time when the notion of “national identity” fit only very roughly with what we today consider as such. Finally, there are texts by authors about whom we don’t know much except their names (the ignoti). All of them are “authors” – but how to count them?

The page linked above is produced by the BaseX RESTXQ and XQuery scripts, querying data in four of our databases: the Croatian texts, the Tyrolean texts, a Croatian neo-Latin prosopography, a Tyrolean prosopography of the same.

CroALa, a Christmas edition

A new edition of Croatiae auctores Latini is available. At the moment, the collection contains 451 documents and almost 5.5 million words (5,452,609 to be exact). Moreover, we have a new server (croala.ffzg.unizg.hr), a new landing page, and search pages which are in the process of redesign. Though the process of moving home is not quite complete yet, the new site is functional.

CroALa also includes few more texts, among them Mors Smail-agae Čengić, Ivan Baković’s 1957 Latin translation of the poem by Ivan Mažuranić, two works on Turks from 1545 by Bartul Đurđević / Bartolomej Georgijevic, and a 1864 translation of the death of Ugolino from Dante’s Inferno by Vlaho Getaldić.

downloads-bg

Croatica et Tyrolensia u godišnjem planu rada NSK Zagreb (za 2014)

Na svoje smo zadovoljstvo nedavno otkrili da je planom rada NSK Zagreb za 2014. (PDF) predviđena suradnja s projektom Croatica et Tyrolensia:

Planira se uključivanje u rad na projektu Croatica et Tyrolensia 2013. – 2015. koji je pokrenut radi prikupljanja i objavljivanja latinskih tekstova u tiskanome i elektroničkome obliku te stvaranja digitalne bibliografije hrvatskih latinista. Osim Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, koji je i pokretač projekta, u njem sudjeluju Institut für neulateinische Studien u Innsbrucku, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli te Marulianum u Splitu.

Naravno, od početka projekta teče naša suradnja s knjižničarkom NSK dr. sc. Irenom Galić Bešker, koja za Croatica et Tyrolensia sastavlja tipologiju žanrova hrvatskog latinizma (usp. radni nacrt za epiku i njezine podžanrove). No, ugodno je naći trag te suradnje u službenom dokumentu.

Auctores per saecula

Quot auctores Croati, nobis noti et a nobis annotati, Latine scripserint oratione soluta, quot autem scripserint versus, inveniri potest (ope programmatum XQuery et BaseX) in pagina sequenti: croalabib-gen-saec.

How many Croatian authors wrote Latin prose, how many wrote verse? The answer, at least for those annotated in our database, can be found (via XQuery and BaseX XML database) on the following page: croalabib-gen-saec.

Razmilović, a Latin elegy
Beginning of an elegy written and transcribed by Bonaventura Razmilović, Split, c. 1650.

Croatica et Tyrolensia

Notes and news about the research project Croatica et Tyrolensia (2013-2015), a cooperation of University of Zagreb (Croatia), Ludwig Boltzmann Institute of Neo-Latin Studies (Innsbruck, Austria), Juraj Dobrila University Pula (Croatia) and Marulianum – Split Literary Circle (Split).