Implicitne godine u bibliografiji hrvatskih latinista

Nina Čengić, postdoktorandica koja se pridružila projektu Croatica et Tyrolensia početkom ove godine, izvještava o svome prvom zadatku.

Određivanje vremena u kojem je neki tekst nastao važan je element filološkog istraživanja. Osim unutrašnjih elemenata koji nam otkrivaju kronološke podatke o djelu, postoje i vanjske odrednice koje ukazuju, često jednoznačno i vrlo jasno, kada je ono nastalo. Među njima se nalazi i godina izdanja: egzaktan podatak, zatvoren za višestruke interpretacije, kostur kronologije mnogih istraživanja

Digitalna bibliografija hrvatskih latinista (radni naziv: croalabib) predstavlja korpus s velikim brojem jedinica za koje je godina izdanja važna i ključna sastavnica. Klasičan bibliografski pristup (npr. onaj Bibliografije hrvatskih latinista Šime Jurića i suradnika) priznaje kao pouzdane samo one datacije koje su na naslovnici izdanja navedene u impresumu. Zato 1442 jedinice nose kod Jurića oznaku sine anno. Ipak, i one se mogu datirati, te smo zapise uspjeli obogatiti 1181 naknadno uspostavljenom datacijom.

Ključ za dataciju jedinica bez oznake godina izdanja potražili smo u dva glavna pokazatelja, u implicitnim datacijama navedenima u naslovu djela i u bilješkama vezanima za izdanje. Dok bilješke donose često vrlo precizno određenje poput dana, mjeseca i godine izdanja, ili oznaku pro anno kad je riječ o školskim ili crkvenim popisima, naslovi s kronološkim podacima znatno su raznovrsniji.

Bibliografske jedinice bez godine izdanja s datumom impliciranim u naslovu pripadaju trima okvirnim skupinama. Prvu tvori velika većina obrađenih bibliografskih jedinica s jednoznačnom vremenskom determinantom u naslovu koja navodi dan, mjesec i godinu za koji se veže tekst. Drugu skupinu čine bibliografske jedinice koje u naslovu odstupaju od cjelovitog modela i donose samo podatke o mjesecu i godini ili bilježe samo godinu. U trećoj, najmanjoj skupini nalaze se kronološke odrednice koje djelo vežu uza element konteksta koji možemo kronološki interpretirati i godinu. Neki takvi kontekstualni elementi u ovoj skupini jesu rođendan ili imendani osoba imenovanih u naslovima, prigodne posjete ili crkvena promaknuća.

Ovdje valja istaknuti i formalne posebnosti vezane uz implicitne datacije iz naslova. Ravnopravno su zastupljeni i rimski i standardan način bilježenja datuma, pa tako imamo die 8. Decembris, ali i pridie Idus Februarii. Godine su izražene rimskim ili arapskim brojevima bez obzira na stoljeće (MDCXCII nasuprot a.d. 1584, ili anno MDCCCXLVI i anno 1847). Uz varijacije u stilu i sustavu, za zapisivanje godine koriste se različite formule, od uobičajenog anno Domini preko anno salutis ili anno restitutae salutis do anno a partu Virgineo.

Pogledajmo sada na nekoliko primjera postupak pretvaranja implicitne kronološke odrednice iz naslova bibliografske jedinice u njezino konkretno vremensko određenje. Primjeri predstavljaju modele dan-mjesec-godina, mjesec-godina, samo godina te kronološki element i godina.

Jednostavan primjer pune formule sa suvremenim stilom bilježenja datuma omogućava nam laganu dataciju i određenje datuma kao 19. ožujka 1791. godine:

Oratio funebris, quam praesente cadavere dni. Aloisii de Capuano dixit post solemnes exequias … in ecclesia cath. die 19. Martii anno 1791. decentatas.

Kako se koristila rimska datacijska forma možemo vidjeti u ovakvom primjeru:

Onomasticon a.r.p. dominico Kirchmayer … in tesseram sincerae pietatis oblatum pridie non. Augusti a.r.s. MDCCCXXXX.

Djelo je predstavljeno dan prije kolovoških nona, 4. kolovoza 1840. godine obnovljenog spasenja.

Primjer s nepotpunom formulom dan-mjesec-godina naglašava činjenicu da i ovako, bez datuma i mjeseca, ovo djelo možemo jednostavno kronološki odrediti (u ovom slučaju u 1738. godinu) uz pomoć implicitnih navoda u naslovu:

Assertiones ex universa theologia, quas in alma archiepiscopali Societatis Jesu Universitate Tyrnaviensi anno salutis MDCCXXXVIII mense die publice propugnandas suscepit p. Nicolaus Laurenchich … praeside r. p. Wolfgango Valvasor

Promatrajući kombinacije kontekstualnog navoda i godine, u ovom se primjeru kronološki kontekst veže uz imendan osobe čije se ime navodi u naslovu:

Patriotica sensa ill. ac rev. dno. Josepho Schrott..ad ter faustum nominis diei auspicium anno 1847 submisse deprompta.

Budući da znamo da imendan Josipa Schrotta pada na blagdan sv. Josipa, datum izdanja možemo odrediti kao 19. ožujka 1847. godine.

Zanimljivo je napomenuti da u nekoliko slučajeva opširni naslovi navode datum, no ne i godinu uz koju se vežu pripadna djela, kao u primjeru koji nas u tom aspektu ostavlja u nedoumici:

Dictiones occasione servatae 9-a Decembris in libera regiaque civitate Carolostadiensi generalis statuum et ordinum Trans-Savanarum regni Croatiae partium congregationis pronunciatae.

I na kraju, spomenimo i one jedinice bez godine izdanja čiji naslovi ne donose konkretne vremenske podatke. Njih smo ostavili po strani, ostavivši im u korpusu obrađenih jedinica jedinima oznaku sine anno. Pa ipak, pojedini su nas slučajevi uputili na mogućnost dalje konstekstualne ekstrapolacije godine njihova izdanja. Na primjer, vezano uz djelo

Oratio funebris in exequiis Georgii Klimo, episcopi Quinqueecclesiensis…,

možemo istražiti podatke o osobi koja se imenom spominje u naslovu. Budući da je Georgius Klimo (Klimó György) bio pečuhski biskup od 1751. do svoje smrti 1777. godine, a tekst je pogrebni govor, možemo ga datirati u 1777. godinu. U sličnom primjeru:

In funerum Pauli Clementis Miossich , quondam episcopi Spalatensis, instauratione elegidion. Discipuli V classis in Gymnasio Spalatensi

djelo možemo datirati u 1837. godinu, ako znamo da je Pavao Klement Miošić, svećenik i splitsko-makarski biskup, tada preminuo.

Mada bibliografske jedinice koje se vežu uza smrt osobe spomenute u naslovu predstavljaju relativno jednostavan terminus ad quem, vjerujemo da i kontekstualni navodi naslova bez kronološke sastavnice otvaraju mogućnost za jednu njihovu buduću kronološku interpretaciju.

Na kraju, možemo zaključiti da je razmjerno jednostavan istraživački zadatak koji je započeo prebrojavanjem bibliografskih jedinica i formiranjem korpusa bibliografskih jedinica bez godine izdanja donio nekoliko rezultata. Datiranjem kroz kronološke podatke iz naslova uspjeli smo uspostaviti 1181 dataciju. Dobili smo priliku ponovno razmotriti primjenu različitih datumskih sustava i formula te uočiti da oni nisu striktno kronološki vezani za određeni vremenski period. Isto tako, vidjeli smo da uz pomoć kontekstualnih, ali kronološki neutralnih navoda iz naslova možemo uspostaviti relevantne datacije što ostavlja mogućnost za neku njihovu novu analizu.