RSA Berlin 2015: Špoljarić o renesansnim kanalima informiranja

I drugi suradnik projekta Croatica et Tyrolensia priredio je kratak prikaz svojeg izlaganja na godišnjem skupu Američkog društva za renesansu u Berlinu 2015. Postdoktorand Luka Špoljarić s Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o privatnim kanalima informiranja u renesansnom Rimu, na primjeru pisama Francesca Maturanzija iz 1473. i 1474, s vijestima o tijeku sukoba s Osmanlijama (The Ottoman Wars and Personal Information Networks in Renaissance Rome: Francesco Maturanzio’s Letters from Rhodes, 1473-74).

OttomanJanissariesAndDefendingKnightsOfStJohnSiegeOfRhodes1522” by w:Fethullah Çelebi Arifi (historian, poet and painter) and/or w:Matrakçı Nasuh (painter of landscape) and/or other painters at the court of Sultan Suleiman the Magnificent – Süleymanname MS. H. 1517, f. 149a, Topkapi Lib. Istambul; scanned from reproduction in “A story of history” by Arnold Toynbee. Licensed under Public Domain via Wikimedia Commons.

Izlaganje, zamišljeno kao studija slučaja iz područja istraživanja projekta Croatica et Tyrolensia, održano je 27. ožujka 2015. na Sveučilištu Humboldt u Berlinu, u sklopu 61. godišnje konferencije Američkog renesansnog društva (Renaissance Society of America), na sesiji posvećenoj kolanju vijesti u renesansnom Rimu (News between Manuscript and Print in Renaissance Rome). Predsjedavala je prof. Jill Kraye s Instituta Warburg u Londonu, a slušalo je dvadesetak ljudi, uglavnom specijalista iz područja novolatinske filologije i povijesti renesansnog Rima. Na sesiji je izlagala i prof. Margaret Meserve sa Sveučilišta Notre Dame o žanru govora in obedientia koje su pred papama držali poslanici raznih europskih država.

Dok je izlaganje Meserve bilo posvećeno jednom primjeru službenog kanala kojim su informacije stizale u renesansni Rim, moje je izlaganje govorilo o jednom primjeru privatnog kanala: o pismima koje je perugianski humanist Francesco Maturanzio slao s otoka Roda u Rim hrvatskom biskupu i intelektualcu, te svome zaštitniku, Nikoli Modruškom, u vrijeme dok se osmanski sultan Mehmed II spremao za završni obračun s važnim kršćanskim saveznikom na istoku, vladarom turkmenskih Aqquyunlu plemena, Uzun Hasanom.

Upozorio sam na ta, dosad neobjavljena i široj znanstvenoj zajednici nepoznata, pisma želeći analizirati kako njihov sadržaj tako i način na koji je Maturanzio skupljao i humanistički oblikovao informacije na Rodu i slao ih dalje u Rim, ali obraćajući i pozornost na adresata pisama, Nikolu Modruškog. Naime, i Maturanzijeva pisma i drugi povijesni izvori potiču na promišljanje uloge biskupa Nikola u transmisiji informacija o Osmanlijama na papinskoj kuriji.

Analizom Maturanzijevih pisma Modruškom predstavljene su i istraživačke metode i ciljevi projekta Croatica et Tyrolensia, koji se bavi i rekonstrukcijom i analizom intelektualnih mreža hrvatskih humanista.

Rad na temelju ovoga izlaganja, koji će u prilogu sadržavati i izdanja pisama (koja će biti uključena i u zbirku CroALa), na engleskom jeziku, i bit će ponuđen na objavljivanje relevantnom međunarodnom časopisu koji se bavi poviješću renesanse.


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *